Transformacija pogrešaka u obrazovne prilike uz digitalne alate

Znate li što je zajedničko nastanku penicilina, činjenici da je Garry Kasparov zamalo pobijedio Deep Blue računalo 1997. godine i činjenici da je veća šansa da vas ubije morski pas ili da rodite četvorke nego da umrete u zrakoplovnoj nesreći? Pogreška! Naime, Alexander Fleming je slučajno ostavio Petrijevu posudu s bakterijama nezaštićenom, što je omogućilo rast plijesni koja je ubila bakterije. Na temelju ove pogreške otkriven je penicilin, prvi antibiotik. Kasparov je zamalo pobijedio Deep Blue jer je tijekom godina učio na vlastitim pogreškama, dok je računalo koristilo unaprijed programirane strategije. Pogreške pilota i inženjera svedene su na minimum učenjem na greškama. U našem obrazovnom sustavu greške se nedovoljno iskorištavaju u svrhu poučavanja. Ako je učenje na greškama do sada donijelo toliko dobiti čovječanstvu, ne bi li bilo normalno svakodnevno ih iskorištavati u učionici - mjestu na kojem se na dnevnoj bazi napravi najviše pogrešaka. U svojem izlaganju želimo skrenuti pozornost na sve prednosti koje učenje na pogreškama donosi uz navođenje nekoliko vrlo relevantnih istraživanja koja to potvrđuju. Osim toga, naglasak ćemo staviti na primjenu tehnologije koja itekako može ubrzati i olakšati proces učenja na pogreškama pri čemu alati umjetne inteligencije mogu biti sjajan partner učenicima u učenju. Kolegama ćemo predstaviti primjere iz prakse, na koji način mi iskorištavamo pogreške u učionici te pokazati kako taj proces može biti puno efikasniji uz korištenje tehnologije.