Mišljenja ravnatelja i stručnih suradnika u školama o uvođenju tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovni sustav – preliminarni rezultati istraživanja

Cilj je prikazati mišljenja ravnatelja i stručnih suradnika o primjeni tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na temelju kvalitativnog dijela predistraživanja provedenog u školama u okviru projekta BrAIn. Provedeni su intervjui s ravnateljima i stručnim suradnicima u 20 osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Za potrebe predistraživanja osmišljena su pitanja o poznavanju tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, prednostima i nedostatcima uvođenja tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u sustav obrazovanja te korištenju istih u obrazovanju djece i mladih. Provedena je tematska analiza odgovora prikupljenih intervjuima. Preliminarni rezultati pokazuju kakav su mišljenja ravnatelja i stručnih suradnika o primjeni tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovni sustav. Analizom su identificirane prednosti i nedostatci uvođenja tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u sustav obrazovanja iz perspektive sudionika istraživanja. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja prikazat će se i raspraviti o preporukama za integraciju novih tehnologija u obrazovni sustav. Radom se otvora prostor za interdisciplinarnu raspravu o implikacijama, koristima i izazovima implementacije tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u sustav obrazovanju djece i mladih.

Aktivnost je namjenjena stručnjacima iz obrazovnog sektora, uključujući ravnatelje, stručne suradnike, učitelje i nastavnike, kao i istraživače, donositelje odluka, kreatore digitalnih alata te sve zainteresirane za primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Očekivani polaznici su osobe koje žele bolje razumjeti potencijal AI tehnologija u obrazovnom sustavu, raspraviti o izazovima njihove implementacije i pridonijeti razvoju suvremenih pedagoških praksi.

Za sudjelovanje nisu neophodna specifična tehnička znanja o umjetnoj inteligenciji, ali je korisno imati osnovno razumijevanje obrazovnog sustava i izazova s kojima se on suočava. Bitna su iskustva ili interes za primjenu tehnologije u obrazovanju, kao i otvorenost za raspravu o inovacijama i interdisciplinarnim pristupima.

Lovro Knežević
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia

Lovro Knežević, mag. soc., rođen 1998. u Zagrebu, asistent je na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Na istom je sveučilištu 2023. diplomirao sociologiju s temom „Kako zagrebački studenti percipiraju znanost?“, za koju je dobio i nagradu Odjela za najbolji diplomski rad. Sukladno temi, glavna su mu područja interesa sociologija znanja, obrazovanja i znanosti, a trenutno ih usavršava na doktorskom studiju sociologije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta. Istraživačko je iskustvo počeo stjecati odmah po završetku studija na međunarodnim projektima među kojima se ističu „Creation and Care“ i „Lessons from the Past“ gdje je analizirao nove životne stilove mladih, kao i ugroženih skupina u hrvatskom društvu. Osim spomenutih područja sociologije, u njegovom se radu ističe i interes za filozofijom, socijalnim naukom Crkve i utjecajem novih tehnologija na društvo, što je i objedinio u eseju „Can Digital Computers Evangelise? – 'Decoding' ChatGPT with the Social Doctrine of the Catholic Church“ za kojeg je na esejskom natjecanju Pontifikalnog sveučilišta sv. Tome Akvinskoga „Angelicum“ u Rimu osvojio drugo mjesto. A u kontekstu obrazovanja i digitalnih tehnologija objavio je publikaciju „Znanstvena etika zagrebačkih studenata” u Mediji, kultura i odnosi s javnostima, Vol. 14 No. 2, 2023.