Humanoidni robot u učionici: Nova era interaktivnog poučavanja

Humanoidni roboti, opremljeni umjetnom inteligencijom i senzorima, sve češće nalaze primjenu u obrazovanju, pružajući inovativne metode učenja prilagođene individualnim potrebama učenika. Njihova integracija omogućuje razvoj govornih vještina, proširenje rječnika, rješavanje problema u STEM području te unapređenje socijalnih i komunikacijskih vještina, osobito kod učenika s poteškoćama, poput djece s poremećajem iz spektra autizma. Primjena ovakve vrste robota u obrazovanju potiče razvoj vještina rada u timu, kritičkog razmišljanja i kreativnosti, dok istovremeno smanjuju stres pružajući učenicima emocionalnu podršku. Istraživanja pokazuju da humanoidni roboti povećavaju motivaciju učenika kroz personalizirane i interaktivne pristupe, čineći proces učenja prirodnijim i privlačnijim. Učenici često preferiraju interakciju s robotima u odnosu na tradicionalne metode poučavanja ili primjenu tableta. Ključne prednosti njihove primjene uključuju: povećani angažman, poboljšanje komunikacijskih i socijalno-emocionalnih vještina te smanjenje obrazovnih nejednakosti. Osim toga, ovi roboti pružaju povratne informacije u stvarnom vremenu, što učenicima omogućuje prepoznavanje i ispravljanje pogrešaka te preciznije usvajanje znanja. Predloženo izlaganje donosi pregled primjene humanoidnog robota NAO u poučavanju engleskog jezika među učenicima 5., 6., 7. i 8. razreda jedne osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Središte interesa usmjereno je na ispitivanje utjecaja primjene humanoidnog robota na motivaciju učenika, te prikaz rezultata koristeći upitnik o motivaciji obrazovnim materijalima, engl. Instructional Materials Motivation Survey (IMMS), temeljenog na Kellerovom modelu motivacije (ARCS), koji se fokusira na pažnju, relevantnost, povjerenje i zadovoljstvo učenika. Osim toga, izlaganje će obuhvatiti nastavničko iskustvo u primjeni humanoidnog robota u nastavi, uključujući izazove i prednosti koje donosi ovakav pristup poučavanju. Posebna pozornost bit će posvećena pripremi nastave uz uključivanje robota kao pomoćnika koji koristi napredne jezične modele pri tome omogućavajući interaktivno i prilagođeno učenje. Izlaganje obuhvaća i praktične primjere primjene robota pokazujući kako humanoidni roboti mogu unaprijediti proces učenja, povećati motivaciju učenika te pružiti inovativna rješenja za suvremenu nastavu.

svi zainteresirani

nisu potrebna predznanja

Ivana Ružić
I. osnovna škola Čakovec
Croatia

Ivana Ružić je diplomirala na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu i stekla titulu diplomirani informatičar. Zaposlena u I. osnovnoj školi Čakovec na radnom mjestu učiteljice informatike. Napredovala u zvanje učitelj izvrsni savjetnik. Voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja informatike. Mentor učenicima na natjecanjima iz programiranja i robotike, državne i međunarodne razine. Voditelj međunarodnih projekata. EU Code Week ambasador za Republiku Hrvatsku. Voditelj radionica za učitelje i nastavnike u projektima nacionalne razine. Koautor udžbenika za nastavne predmete informatika i informacijsko digitalne kompetencije. Koautor/autor stručnih i znanstvenih radova, digitalnih obrazovnih sadržaja, primjera dobre pedagoške prakse. Redovito se stručno usavršava, stekla certifikate: Carnet e-learning akademija, Course design (2008.), Elements of AI online course (siječanj 2021.), Microsoft Certified Educator (2022.), Microsoft Innovative Educator Expert (2022.). Doktorandica na doktorskom studiju Informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.

Igor Balaban
Fakultet organizacije i informatike
Croatia

Igor Balaban je redoviti profesor na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu, a istraživački interes mu je u području primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Voditelj je Laboratorija za napredne tehnologije u obrazovanju na FOI, bio je predsjednik Povjerenstva za e-učenje na FOI, a obnašao je i dužnost prodekana za znanost,međunarodnu suradnju i projekte na istom Fakultetu. Tijekom svoje akademske karijere sudjelovao je u brojnim znanstvenim i stručnim projektima, koordinirao nekoliko Erasmus+ projekata, te objavio preko 60 znanstvenih radova u uglednim časopisima i zbornicima konferencija. Njegov rad obuhvaća inovativna rješenja u digitalnoj transformaciji i primjeni suvremenih tehnologija u obrazovanju i poslovanju. Glavno područje interesa je učenje podržano tehnologijom s posebnim naglaskom na prilagodljivost i personalizaciju u okruženjima za učenje i digitalna transformacija obrazovnih organizacija. Uz nastavne i istraživačke aktivnosti, Igor Balaban obnaša funkciju glavnog urednika časopisa Journal of Information and Organizational Sciences (JIOS), gdje doprinosi promociji znanstvenih istraživanja i međunarodnoj vidljivosti časopisa.