Mišljenja nastavnika o korištenju digitalnih tehnologija u obrazovnom kontekstu – preliminarni rezultati istraživanja
U okviru projekta „Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn“ provedeno je predistraživanje s nastavnicima osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Cilj ovog rada je opisati mišljenja i stavove nastavnika o korištenju digitalnih tehnologija u obrazovnom kontekstu, njihove navike korištenja digitalnih tehnologija, uključujući onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji, te razinu pismenosti o umjetnoj inteligenciji. Analizirani su podatci prikupljeni upitnikom za nastavnike koji je osmišljen za potrebe predistraživanja. Rezultati daju uvid u stavove prema digitalnim tehnologijama i osposobljenost nastavnika za primjenu digitalnih tehnologija u poučavanju i radu, njihove navike korištenja različitih digitalnih tehnologija te razinu pismenosti o umjetnoj inteligenciji. U radu su analizirane i prikazane razlike u ispitivanim konstruktima s obzirom na neka individualna i profesionalna obilježja nastavnika. Istraživanje pridonosi boljem razumijevanju uloge nastavnika u primjeni digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu te pruža smjernice za kreiranje strategija koje podržavaju uspješnu integraciju digitalnih tehnologija u obrazovni sustav.
Ciljana grupa su nastavnici osnovnih i srednjih škola, bez obzira na predmetnu specijalizaciju, koji su zainteresirani za primjenu digitalnih tehnologija u obrazovanju. Očekivani polaznici su profesionalci s različitim razinama iskustva u korištenju digitalnih alata, od početnika do onih s naprednim znanjima. Aktivnost je također namijenjena stručnjacima i donositeljima odluka u obrazovnom sustavu koji žele bolje razumjeti izazove i prilike integracije digitalnih tehnologija u obrazovni proces.
Polaznici ne trebaju posjedovati specifična tehnička predznanja, no osnovno razumijevanje digitalnih tehnologija i njihova korištenja u obrazovnom kontekstu može biti korisno. Iskustvo u poučavanju i otvorenost prema inovacijama u nastavi ključni su za aktivno sudjelovanje i doprinos raspravi.
Ana Žulec Ivanković
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia
Ana Žulec Ivanković, mag. psych., u svom je istraživačkom radu usmjerena na istraživanje efekata korištenja digitalne tehnologije, posebice društvenih mreža, na svakodnevno funkcioniranje adolescenata. U istraživanjima koristi napredne istraživačke metode prikupljanja i obrade podataka, poput korištenja longitudinalnih podataka, metode uzorkovanja iskustva i višerazinskog modeliranja. Surađivala je na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata, sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama te je objavila 9 znanstvenih radova u koautorstvu. Članica je nekoliko međunarodnih organizacija za proučavanje razvoja djece i adolescenata (EARA, EADP, SRA, SAA) te obnaša dužnost nacionalnog predstavnika Republike Hrvatske u Uniji mladih istraživača u sklopu Europske asocijacije za razvojnu psihologiju.
Lovro Knežević
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia
Lovro Knežević, mag. soc., rođen 1998. u Zagrebu, asistent je na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Na istom je sveučilištu 2023. diplomirao s temom „Kako zagrebački studenti percipiraju znanost?“, za koju je dobio i nagradu Odjela za najbolji diplomski rad. Sukladno temi, glavna su mu područja interesa sociologija znanja, obrazovanja i znanosti, a trenutno ih usavršava na doktorskom studiju sociologije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta. Istraživačko je iskustvo počeo stjecati odmah po završetku studija na međunarodnim projektima među kojima se ističu „Creation and Care“ i „Lessons from the Past“ gdje je analizirao nove životne stilove mladih, kao i ugroženih skupina u hrvatskom društvu. Osim spomenutih područja sociologije, u njegovom se radu ističe i interes za filozofijom, socijalnim naukom Crkve i utjecajem novih tehnologija na društvo, što je i objedinio u eseju „Can Digital Computers Evangelise? – 'Decoding' ChatGPT with the Social Doctrine of the Catholic Church“ za kojeg je na esejskom natjecanju Pontifikalnog sveučilišta sv. Tome Akvinskoga „Angelicum“ u Rimu osvojio drugo mjesto. A u kontekstu obrazovanja i digitalnih tehnologija objavio je publikaciju „Znanstvena etika zagrebačkih studenata” u Mediji, kultura i odnosi s javnostima, Vol. 14 No. 2, 2023.
Marija Šakić Velić
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia
Izv. prof. dr. sc. Marija Šakić Velić zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Diplomirala je psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine. Doktorat znanosti stekla je 2010. na Sveučilištu u Zagrebu. Od 2004. do 2023. bila je zaposlena u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, a od 2013. zaposlena je i na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Područja njezinog znanstvenog i istraživačkog interesa i rada su razvojna psihologija i psihologija obrazovanja, posebice dobrobit djece i adolescenata u školskom okruženju. Do sada je sudjelovala u realizaciji više od 20 znanstvenih i istraživačkih projekata financiranih iz raznih izvora (npr. Hrvatska zaklada za znanost, Erasmus+, UNICEF, Ministarstvo znanosti i obrazovanja), u koautorstvu je objavila više od 20 znanstvenih radova, koautorica je šest znanstveno-istraživačkih izvještaja i više od 50 izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima.
Toni Ćosić
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia
Dr. sc. Toni Ćosić od rujna 2022. zaposlen je na radnom mjestu višeg asistenta na Sveučilišnom odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Prije zaposlenja na Sveučilištu radio je u GfK Croatia – Centru za istraživanje tržišta (u HealthCare sektoru) te bio vanjski suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Uz znanstveni i stručni rad, na Sveučilištu sudjeluje u izvođenju nastave iz metodoloških i statističkih predmeta te posebnih sociologija na studijima Sociologija, Sestrinstvo te Medicina. Bio je suradnik na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata od koji se posebno izdvaja projekt Računalni model demografske dinamike u Republici Hrvatskoj – kvantitativna osnova za buduće demografske politike, a koji je financirala Zaklada Adris. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao na konferencijama u zemlji i inozemstvu. Znanstveni interesi su mu demografija, metodologija društvenih istraživanja te medicinska sociologija. Više puta je bio član organizacijskog odbora međunarodnih i domaćih, znanstvenih i stručnih, skupova na Sveučilištu.
Marina Merkaš
Hrvatsko katoličko sveučilište
Croatia
Izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš radi na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2014. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Uloga obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata“. Bavi se istraživanjima razvoja i dobrobiti djece i adolescenata, s fokusom na roditeljstvo, obiteljsku dinamiku i utjecaj digitalne tehnologije. Radila je u školstvu, zdravstvu i istraživačkom institutu te se usavršavala u Belgiji i završila prvi stupanj kognitivno-bihevioralne terapije. Do sada je sudjelovala je u 17 projekata, uključujući vođenje dvaju, te objavila preko 30 znanstvenih radova. Među ostalim aktivnostima, bila je predsjednica programskog odbora skupa, urednica časopisa, članica Senata HKS-a, te recenzentica za više od 20 časopisa. Aktivna je u nastavi, mentorstvu i međunarodnim stručnim društvima poput EARA i SRA. Recentno vodi istraživački tim HKS-a na projektu „BrAIn“, sudjeluje u međunarodnoj studiji o korištenju pametnih telefona, spavanju i raspoloženju, financiranoj od EADP, kao i projektu nacionalnom projektu DigiLitA i COST akciji YouthDMH.
