Transformacija pogrešaka u obrazovne prilike uz digitalne alate
Znate li što je zajedničko nastanku penicilina, činjenici da je Garry Kasparov zamalo pobijedio Deep Blue računalo 1997. godine i
činjenici da je veća šansa da vas ubije morski pas ili da rodite četvorke nego da umrete u zrakoplovnoj nesreći? Pogreška!
Naime, Alexander Fleming je slučajno ostavio Petrijevu posudu s bakterijama nezaštićenom, što je omogućilo rast plijesni koja je ubila bakterije. Na temelju ove pogreške otkriven je penicilin, prvi antibiotik. Kasparov je zamalo pobijedio Deep Blue jer je tijekom godina učio na vlastitim pogreškama, dok je računalo koristilo unaprijed programirane strategije. Pogreške pilota i inženjera svedene su na minimum učenjem na greškama. U našem obrazovnom sustavu greške se nedovoljno iskorištavaju u svrhu poučavanja. Ako je učenje na greškama do sada donijelo toliko dobiti čovječanstvu, ne bi li bilo normalno svakodnevno ih iskorištavati u učionici - mjestu na kojem se na dnevnoj bazi napravi najviše pogrešaka. U svojem izlaganju želimo skrenuti pozornost na sve prednosti koje učenje na pogreškama donosi uz navođenje nekoliko vrlo relevantnih istraživanja koja to potvrđuju. Osim toga, naglasak ćemo staviti na primjenu tehnologije koja itekako može ubrzati i olakšati proces učenja na pogreškama pri čemu alati umjetne inteligencije mogu biti sjajan partner učenicima u učenju. Kolegama ćemo predstaviti primjere iz prakse, na koji način mi iskorištavamo pogreške u učionici te pokazati kako taj proces može biti puno efikasniji uz korištenje tehnologije.
Svi zainteresirani sudionici odgojno obrazovnog procesa
Nisu potrebna nikakva predznanja
Antonija Capan
OŠ Grabrik, Karlovac
Croatia
Antonija Capan, mag. educ. math., učiteljica je
Matematike u Osnovnoj školi Grabrik. Autor je raznih digitalnih i
tiskanih radova. Trenutno je na završnoj godini poslijediplomskog
specijalističkog studija "E - učenje u obrazovanju i poslovanju".
Bila je član Radne skupine predmetnih kurikuluma posebnih programa za
osnovnu školu, Radne skupine za izradu nacionalnih ispita te Radne
skupine za izradu kurikuluma izvannastavne aktivnosti i fakultativnog
predmeta za razvoj digitalnih kompetencija učenika u sklopu projekta
„BrAIn”. Predsjednica je udruge stemKA – udruge za
popularizaciju znanosti. Jedna je od organizatorica ekipnog natjecanja
iz matematike "nauMATiKA" te međunarodne STEM konferencije u Karlovcu
"stemKA".
Zrinka Tomašković
Gimnazija Karlovac
Croatia
Diplomom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu 2007. godine stekla zvanje profesorice matematike. Od 2008.
godine zaposlena u Gimnaziji Karlovac. Honorarno radila kao asistent
na Veleučilištu u Karlovcu (kolegiji Matematika i Nacrtna
geometrija). Ponovno uvela nastavu Nacrtne geometrije u Gimnaziji
Karlovac. Sudjeluje u organizaciji Večeri matematike, natjecanja
Klokan bez granica i natjecanja u rješavanju Sudokua na školskoj i
regionalnoj razini. Rado sudjeluje u događanjima za učenike gdje se
primjenjuju matematika i geometrija (pisanje poezije uz pomoć UI-a,
šivanje krivulja koncem ili fotografije kod kojih preko 300 učenika
oblikuje prigodnu Božićnu čestitku). Od početka u organizaciji
regionalnog grupnog matematičkog natjecanja NaumatiKA i konferencije
stemKA namijenjene nastavnicima STEM-a. Objavljuje materijale online i
članke u stručnim časopisima. Urednica knjige „Svi rakovački
maturanti od 1882. do 2016.“. Područje interesa je, uz matematiku,
smanjenje granica među znanostima u obrazovanju i osobito motivacija
kod učenja. Od 2024. u zvanju profesor mentor. Udana i majka troje
djece.
