Upotreba velikih jezičnih modela za procjenu digitalnog traga
Prezentacija uspoređuje sposobnost više velikih jezičnih modela u prikupljanju osobnih podataka pojedinca iz online izvora. Provjerom točnosti dobivenih podatka možemo procijeniti koliko umjetnom inteligencijom potpomognuta pretraga interneta zadire u privatne podatke i olakšava napade koji se na njih oslanjaju, poput krađe identiteta, psihinga i doxinga. U prošlosti prikupljanje osobnih podatka iz online izvora zahtijevalo je osnovne vještine upotrebe interneta da bi se odradilo smislene pretrage, koje će dati relevantne rezultate. Zanima nas jesu li veliki jezični modeli poput ChatGPT-a olakšali prijevare koje se temelje na prikupljanju osobnih podatka. Osim toga, neki modeli, tvrde da zbog zaštite privatnosti ne dozvoljavaju ovakve upite. Zanima nas i je li maskiranjem upita moguće zaobići ovakva ograničenja.
Svim zainteresiranim sudionicima konferencije. Prezentacija je relevantna za bilo koju osobu s digitalnim tragom.
Osnovna upotreba internetskih preglednika.
Antun Matija Filipović
Antun Matija Filipović je rođen 1981. godine u Dubrovniku. Završio je stručni dodiplomski i specijalistički diplomski studij sigurnosti na Veleučilištu studija sigurnosti u Zagrebu, kao i magistarski studij europskog poslovanja i projektnog menadžmenta na Sveučilištu Alma Mater Europaea u Mariboru. Od 2008. do 2023. godine radio je kao viši predavač na predmetima Građa i uporaba računala, Sigurnost informacijskih sustava, Informatika 1, Informatika 2, Menadžment sigurnosti, Procjena rizika i planiranje i Osobna zaštitna oprema na Veleučilištu Velika Gorica i Veleučilištu studija sigurnosti. Ima dvadeset i pet godina iskustva u istraživanju i razvoju te inženjerskim poslovima u područjima naprednih informacijskih sustava i tehnologija te obrazovanju. Služio je kao član Sektorskog vijeća za sigurnost i obranu, Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu - savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske. Autor i koautor je više od pedeset publikacija (knjige, znanstveni radovi, izlaganja na znanstveno-stručnim skupovima, stručni radovi i radovi u časopisima). Urednik je više zbornika međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Istražuje aktualne trendove u područjima projektnog menadžmenta i kibernetičke sigurnosti te mogućnosti i prednosti primjene suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u područjima obrazovanja i integralne sigurnosti. Danas radi kao tehnički voditelj projekata u Sektoru računalne infrastrukture i usluga Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNET.
Vladimir Bralić
Vladimir Bralić je rođen 1980. godine u Rijeci. Formalno obrazovanje započeo je u Osnovnoj školi Nikola Tesla u Rijeci i srednjoj školi, Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci. Završni rad obranio je 2013. godine na Veleučilištu Velika Gorica u Velikoj Gorici, na stručnom preddiplomskom studiju Održavanje računalnih sustava. Preddiplomski studij završio je s težinskim prosjekom ocjena 5,0 te mu je dodijeljena pohvalnica Veleučilišta Velika Gorica. Diplomirao je u lipnju 2016. godine na sveučilišnom diplomskom studiju Informacijske znanosti, smjer Istraživačka informatika, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je u ožujku 2023. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku stručnog studija, od 2013. do 2016. godine radi na Veleučilištu Velika Gorica kao stručni suradnik u Odjelu za nastavnu djelatnost. Od 2016. do 2019. godine radi kao asistent u nastavi na Veleučilištu Velika Gorica na predmetima Programiranje te Algoritmi i strukture podataka. Od 2019. godine radi kao viši predavač na predmetima Programiranje te Algoritmi i strukture podataka, a od 2023. godine i na predmetu Objektno orijentirano programiranje.
Silvija Tripalo
Silvija Tripalo rođena je 1991. godine u Zagrebu. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje je stekla zvanje magistre prava (mag. iur.) s temom “Radni odnosi u slučaju stečaja poslodavca”. Tijekom studija stekla je razumijevanje temeljnih principa različitih grana prava, uključujući radno, kazneno i ovršno pravo. Praktično iskustvo stjecala je kroz pisanje podnesaka i rješavanje pravnih problema, kao i kroz rad u odvjetničkom uredu. Nakon završenog studija, radila je u odvjetničkom uredu Marka Bujića u Zagrebu, gdje je obavljala poslove vezane uz stvarno pravo, ovršno i zemljišnoknjižno pravo, te prekršajno i kazneno pravo. Položila je pravosudni ispit uz posebno priznanje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske 2022. godine. Trenutno je doktorandica na Doktorskoj školi Ferenc Deák pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Miškolcu u Mađarskoj te istraživačica u Central European Academy u Budimpešti. Njezino doktorsko istraživanje fokusira se na kazneno pravo, a aktivno sudjeluje na znanstvenim konferencijama i seminarima te doprinosi pravnim publikacijama. Kao istraživačica, sudjeluje u projektima vezanim uz srednjoeuropsko pravo i politiku te organizira interdisciplinarne događaje radi poticanja intelektualne razmjene.