“Digitalni gl@zbeni virtuozi”
Prošle godine, Oxfordov rječnik obogaćen je izrazom brain rot, koji opisuje mentalnu iscrpljenost izazvanu pretjeranim skrolanjem digitalnih sadržaja. Za glazbene škole opće je mišljenje da prevladava isključivo tradicionalno poučavanje klasičnih instrumenata. U eri sveprisutnih digitalnih uređaja i platformi, potrebno je pronaći balans između pomalo “dosadnog” tradicionalnog poučavanja i pretjeranog korištenja tehnologije. Primjerima dobre prakse i projektnim učenjem stvorile smo bazu s izrađenim digitalnim obrazovnim sadržajima koji su javno dostupni za učenike i učitelje te prate ishode učenja glazbenih škola. Tijekom interaktivnog izlaganja predstavit ćemo materijale temeljene na učenju kroz igru i personalizirani pristup učenju uz podršku tehnologije. Inovativnim metodama poučavanja povećana je motivacija i kreativnost učenika, a pametnim i umjerenim doziranjem digitalnih sadržaja u netehnološkim predmetima razvija se i kritičko mišljenje kod učenika.
učitelji, nastavnici, stručni suradnici
nisu potrebna
Josipa Erhardt
Josipa Erhardt, glazbena je pedagoginja s 24 godine radnog iskustva u zvanju savjetnice. Rođena je 18. kolovoza 1976. godine u Osijeku a svoje srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završila je u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku. 2001. godine diplomirala je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. Marije Čepulić, prof. Svoja pedagoška znanja i iskustva stjecala je na seminarima eminentnih violinističkih imena kao sto su Asja Kouchner, Dora Schwarzberg, Evgenija Epstein, Armin Sešek, Vildana Repše i drugi. Od 2012. godine do danas voditeljica je Međužupanijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika violine i viole Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije te suradnica AZOO. Član je međunarodnih ocjenjivačkih žirija. Osim violine istaknula se i kao profesor komorne glazbe te kao voditeljica gudačkog srednjoškolskog orkestra koji je nastupio pod njezinim vodstvom i pred predsjednicom RH u HNK u Osijek povodom proslave Dana Osječko-baranjske županije. Za svoj rad dobila je niz priznanja, između ostalih i 2 “Oskara znanja”. Njezini učenici osvojili su brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. U svojoj nastavi koristi inovativne metode poučavanja uz razne digitalne alate, održava razna stručna usavršavanja i seminare za učenike i profesore, mentor je pripravnicima te stručni savjetnik i član organizacijskog odbora HDGP-a (ESTA Croatia).
Tomislava Karačić Šoljić
Tomislava Karačić Šoljić diplomirala je flautu 2003. godine na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Trenutačno radi kao profesorica flaute i pročelnica Odjela za puhačke instrumente i solo pjevanje u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku.
Aktivno sudjeluje u razvoju glazbenog obrazovanja kroz razne projekte i aktivnosti. Već pet godina članica je međunarodne zajednice Flute Play, gdje izrađuje inovativne nastavne materijale za edukaciju mladih flautista. Materijali koje kreira uključuju interaktivne igre, digitalne resurse i kreativne vježbe prilagođene suvremenim učenicima. Njezin doprinos unutar Flute Play zajednice prepoznat je i cijenjen na globalnoj razini.
Njezini učenici redovito osvajaju nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, što potvrđuje njezin predani i stručni rad. Godine 2024. dobila je prestižnu nagradu za doprinos obrazovanju i glazbenoj pedagogiji, čime je istaknut njezin značaj u odgoju i obrazovanju mladih generacija te razvoj inovativnih metoda poučavanja.
Osim pedagoškog rada, redovito održava radionice i predavanja, s posebnim naglaskom na osmišljavanje suvremenih i dinamičnih pristupa nastavi u glazbenim školama. Kroz svoje aktivnosti i sudjelovanje u međunarodnim projektima poput eTwinninga, nastoji educirati kolege o važnosti inovativnih metoda koje obogaćuju nastavne procese i razbijaju ustaljene obrasce u glazbenom obrazovanju.
Njezin rad usmjeren je na integraciju kreativnih i interaktivnih elemenata u nastavu, kako bi se potaknula veća angažiranost učenika i osigurala relevantnost obrazovnog procesa u suvremenom kontekstu. Tako doprinosi razvoju i modernizaciji glazbene pedagogije, inspirirajući kolege da primjenjuju nove pristupe i stvaraju okruženje koje potiče entuzijazam i napredak učenika.
